Na Zugerskom jezeru proslavljen Dan državnosti Republike Hrvatske
U okviru ovogodiš¡njih planiranih aktivnosti unutar Ogranka, a na razini svehrvatskog spomeniranja, značajno mjesto, kao i svake godine do sada, zauzima proslava Dana državnosti Republike Hrvatske. Uz proslavu koja se održala 3. lipnja 2006. na obalama Zuger jezera u Zugu, a koju je organizirao Ogranak Hrvatske demokratske zajednice Zug, ne kao stranačko slavlje, već svehrvatsko memoiranje povijesnih datuma Republike Hrvatske. Suslavila se i 15. obljetnica Oružanih snaga Republike Hrvatske, kao i Dan Hrvatskog sabora. Time je proslava bila obuhvatnija, sa više segmenata bliske hrvatske povijesti, imala više značenja, što se sve skupa primjećivalo i na licima vjernih koljenovića što se okupili pod hrvatskim stijegom u centralnoj Švicarskoj.
Niti teme što ih vrijeme, i dakako politička zbivanja u Hrvatskoj, nametnule, i koje su se vodile među okupljenima nisu izblijeđivale raspoloženje lijepog broja sudionika slavlja. Jer, pod hrvatskom trobojnicom nema nepomirljivih hrvatskih razlika, poglavito u iseljenoj Hrvatskoj, koja na neki način posebno živi za Lijepu našu, veseli joj se i na svoj način je razumije. Svi ti dijalozi, razgovori, sa elementima političkih razlika viđenja vremena kroz koje prolazi Hrvatska, i hrvatski narod u cijelini, a poglavito onaj u Daytonskoj Bosni i Hercegovini, samo su dio bogatstva izborene demokracije. A to je ono što Hrvatsku i njen narod ponovno vraća u društvo demokratskih europskih zemalja, te zauvijek dijeli od balkanskih prostora i balkanskih prepoznatljivosti.
Hrvatska demokratska zajednica CH/FL, Ogranak Zug kao organizator proslave u zajedništvu okupljenih Hrvata, onih iz “zapostavljene” Slavonije, “dekroatizirane” Istre, “privilegiranog” Zagreba, “zaboravljene” Dalmacije i Juga, ponovno “predate” Like, iz “samonametnute” Hercegovine, iz “odbačene” Bosne, “prodate” Posavine, vidio je, i dobio, priznanje potrebite ovakve organizacije, i u buduće takvih slavlja u hrvatskoj Dijaspori. I zato je na kraju slavlja, kasno poslije pola noći, na rastanku jedan drugom poručivao „i do godine ovakva slavlja, bez obzira što ga pojedinci i neke udruge, sa hrvatskim predznakom, bojkotirali i ne priznavali. Gotovo ništa novo, takvih je pojedinaca i grupa imalo svako vrijeme krvave hrvatske prošlosti, pa ni ovaj period hrvatskog hoda u Europu nije bez njih. No, oni su neprimjetna sitnica za ovoliko velika hrvatska okupljanja, kakvo je bilo u Zugu za Dan državnosti Republike Hrvatske.
Vinko Đotlo
« natrag